Kružno gospodarstvo je ekonomski model proizvodnje i potrošnje koji uključuje aktivnosti kao što su prenamjena uporabnih predmeta, popravljanje stvari, dijeljenje, poklanjanje stvari koje više ne trebamo i recikliranje postojećih proizvoda, predmeta i resursa što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna vrijednost. 

Cilj je umjesto stalne proizvodnje novih predmeta i prijevremenog odbacivanja još uvijek uporabnih predmeta, što učinkovitije i dulje koristiti ono što nam je već na raspolaganju, koristiti predmete višenamjenski, prenamijeniti i reciklirati u konačnici.

Na ovaj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada. Ostvaruju se znatne uštede krajnjeg potrošača, odnosno svih građana.

Trenutno prevladavajući linearni model u kojem se proizvodi bacaju čak i dok još imaju uporabnu vrijednost da bi se zamijenili novim modelom (odjeća, kućanska elektronika, mobiteli, posuđe) ili bacili u otpad nakon korištenja, neodrživ je. Uz to zahtijeva velika ulaganja energije, vremena i novaca, proizvodnju od nekvalitetnih i jeftinih materijala, jeftinu radnu snagu i veliku potrošnju energije i resursa. Veliki dio takvih proizvoda uvozi se iz trećih zemalja, koje imaju znatno niže standarde zaštite okoliša od Europske unije. Europski Parlament zbog toga u novom prijedlogu pravila donosi nova pravila vezana uz praksu pojedinik proizvođača tzv. "planiranog zastarijevanja proizvoda".

Prelaskom na kružno gospodarstvo želi se osigurati održivo i učinkovito gospodarenje resursima koje je ekonomične i ujedno štiti okoliš i prirodu. Te podupire načela održivosti. 

Kako bi uspješno prešli na ovaj model potrebne su promjene u poimanju društvenih vrijednosti, promijena navika potrošača i razumijevanje zašto je ovakav model mnogo bolji i za krajnjeg potrošaća i za društvo u cjelini. Svi želimo kvalitetnije, dugotrajnije i cjenovno pristupačne proizvode koji traju, štite okoliš i zdravlje.

 

 

Promišljenim prilagodbama tijekom cijelog proizvodnog procesa od samog izbora materijala, dizajna, funkcionalnosti, od tehnika proizvodnje i osmišljavanjem novih tehnika pretvaranja otpada u resurse moguće je prijeći na model kružnog gospodarstva. U ovom procesu izuzetno je važna promjena navika i osvještenost ponašanja potrošača.

Politika gospodarenja otpadom u tom smislu pridonosi na način da podržava smanjenje nastanka otpada kroz razvoj funkcionalnog sustava gospodarenja otpadom, koji ima za cilj otpad koristiti kao vrijedan resurs.

U sustavima kružnog gospodarstva dodana se vrijednost proizvoda zadržava što je dulje moguće i ne stvara se otpad. Njima se resursi zadržavaju u gospodarstvu nakon kraja uporabnog vijeka proizvoda kako bi se produktivno upotrebljavali i tako stvarali novu vrijednost.

Povećanjem povezanosti gospodarskog rasta, korištenja resursa i njegovih učinaka otvara se mogućnost trajnog održivog rasta. Jačanje napora za povećanje produktivnosti resursa ići će usporedno s postojećim ciljevima politike Europske unije poput smanjenja emisija ugljičnog dioksida, povećanja energetske učinkovitosti, osiguranja pristupa sirovinama, istovremeno smanjujući učinke na okoliš i emisije stakleničkih plinova.