Kompostiranje je prirodni proces razlaganja organskog otpada, ostataka biljaka koji se događa u prirodi i završna je faza životnog ciklusa većine biljaka. Kompost sadrži visoki udio humusa, obogaćuje tlo i idealan je za prihranu biljaka u vrtu, voćnjaku i cvjetnjaku. Umjesto umjetnih gnojiva koja onečišćuju tlo jer se obično koriste pretjerano, uz što ih i skupo plaćate, biljke možete prihranjivati kompostom, prirodnim i besplatnim gnojivom koji možete izraditi sami.

Najveća količina otpada u prosječnom kućanstvu otpada na organski, odnosno biootpad. Biootpad su ostatci voća i povrća, kave i čajeva te svih drugih organskih namirnica, kao što su ljuske jaja, koji nastaju u kućanstvu prilikom pripreme hrane. U ukupnom udjelu komunalnog mješovitog otpada, udio biootpada iznosi i preko 40%.

Sav taj otpad može se kompostirati i tako postati vrijedna hrana za biljke.

Kompostiranje se vrši postupno, te u kontroliranim uvjetima. Važnu ulogu u preradi biljnih tvari imaju mikroorganizmi koji razlažu organske otpad.

Kompost je besplatan i može se jednostavno napraviti u vrtu.

U prirodi nema otpada. Priroda sve kompostira i reciklira.

Biootpad stvara i probleme na odlagalištima otpada zbog toga što stvara procjedne vode i opasan plin metan koji može dovesti do požara a uz to je i stklenički plin koji doprinosi efektu staklenika i klimatskim promjenama.

Recept za kompostiranje

 

 

 

Savjeti:

Prilikom nabave hrane vodite računa o trajnosti namirnica, planirajte obroke i nabavku namirnica.

Bacanje hrane je doslovce bacanje novaca. UHrvatskoj se još uvijek baca previše hrane.

Uzgajajte vlastitio voće i povrće.

Kupujte kod lokalnih domaćih proizvođača.Na taj način podupirete domaću proizvodnju.

Kompostiranje je prirodni proces, zatvoreni krug suradnje čovjeka i prirode. Svatko može tome doprinijeti tom procesu što stvara osjećaj zadovoljstva i povratka tokovima iskonske prirode i povezanosti sa prirodom.

​​​​​​​

  • Trava, korovi koji nema sjemena, dijelovi biljaka koji se ne mogu iskoristiti;
  • ostatci od povrća i voća;
  • suho lišće (osim lišća od oraha) i granje, kora drveta, iglice četinara;
  • uvelo cvijeće;
  • piljevina, slama, sijeno, strugotine;
  • talog čaja i kave;
  • ljuske jajeta;
  • papir, karton, ambalaža od jaja, novine (ne smiju biti u boji i biti lijepljene) – sve usitnjeno i navlaženo, u tanjim slojevima;
  • vuna, pamuk;
  • perje, životinjska dlaka, kosa;
  • pepeo (u malim količinama, jednakomjerno raširen);
  • gnoj/gnojivo (kada treba potaknuti rad mikroorganizama).

 

Kompostiranjem rješavamo problem organskih otpada iz kuhinje i vrta. Hrana uzgojena bez umjetnih gnojiva i drugih kemikalija ima bolju kvalitetu te je zdravija.