Hijerarhijom gospodarenja otpadom utvrđen je redoslijed prioriteta postpanjau s otpadom najpovoljnijih po okoliš i gospodarstvo a ta hijerarhija ima za cilj uspostaviti strukturu gospodarenja otpadom kojom se minimaliziraju količine koje završe na odlagalištima otpada. 

Prva i najvažnija faza je sprečavanje nastanka otpada, koja uključuje sve mjere i aktivnosti koje minimiziraju ili u potpunosti sprečavaju nastanak otpada. To mogu biti i produženje životnog vijeka proizvoda, smanjenje korištenja suvišne ambalaže, pametni dizajn, izbor materijala, kao i svi postupci koji uključuju ponovnu upotrebu – prenamjenu proizvoda. 

Druga je faza oporaba s ciljem ponovnu upotrebe u neku sekundarnu svrhu (primjerice izrada platnene torbe od iznošene pamučne majice) i prenamjena proizvoda ili nakog djela proizvoda popravkom, čišćenjem, prenamjenom ali bez dodatne primjerice kemijske obrade. 

Treća faza je recikliranje koja se odnosi na postupke oporabe i prenamjene koji uključuju postupak prerade (kemijska, mehanička, strojna, toplinska) u sirovinu kao npr pretaljivanje stakla i metala.

Četvrta je faza energetska oporaba- korištenje otpadnog materijala (primjerice tekstila koji više nije nosiv i ne može se prenamijeniti) u vidu energenta, kada otpad postaje sirovina za dobivanje toplinske energije.

Peta i najmanje prihvatljiva faza koju želimo svesti na minimum je zbrinjavanje otpada na odlagalištima, što prema novim izmjenama moramo reducirati na svega 10% do 2035 godine. 

Sustav odvojenog skupljanja komunalnog otpada pridonosi lakšem provođenju u praksi ovakvog redoslijeda gospodarenja otpadom, te omogućuje uz druge mjere održivije gospodarenje otpadom.

Iz tog razloga važna je izgradnja reciklažnih dvorišta u svim jedinicama lokalne samouprave, uspostavljanje zelenih otoka na javnim površinama, jasan i razrađen plan odvoza i prikupljanja otpada od građana na kućnom pragu, osiguranje dovoljno spremnika za odvojeno prikupljanje otpadom te dobra edukacija svih skupina građana (djeca, mladi, odrasli, umirovljenici, poslovni sektor, poljoprivrednici) i suradnja institucija, komunalnog društva, JLS i građana. 

Komunalna inforastruktura sastoji se od reciklažnih dvorišta, vozila i spremnika za prikupljanje korisnog otpada i komunalnog otpada postavljenih na javnim površinama (zeleni otoci) i odvojenih namjenskih spremnika za građane kako bi se omogućilo odvajanje na kućnom pragu u domaćinstvima.