• English
  • Croatian

Useful waste

 

 

Useful waste is every cathegory of waste that can be reused through recycling, that is, waste that still has valuable and usable properties after the recycling process, or which after that process becomes a raw material. These are: paper, cardboard, different types of plastics, metals, glass, textiles...

Papir i karton odvajaju se i prikupljaju u plave spremnike. Recikliranjem, prikupljani papir i karton služe kao sirovina za izradu ambalaže, recikliranog papira i druge papirnate ambalaže i predmeta.

Odvajanjem starog papira i kartona smanjuje se nepotrebna siječa šuma te se čuvaju novac, energija i vrijeme. Uzgoj brzorastučih vrsta stabala namijenjenih proizvodnji papira u nekim je državama postalo unosan posao koji štiti autohtone šume i prirodu.
                   

Što odvajano u plavi spremnnik

  • novine, časopisi, katalozi
  • pisma, kuverte, papir za printanje, bilježnice, knjige bez uveza, čestitke
  • vrećice od papira
  • manje kartonske kutije
  • ambalaža od papira i kartona: kutije i ambalažu prehrambenih, kozmetičkih proizvoda, odjeće i cipela

            
Što ne odvajamo u plavi spremnik

  • onečišćeni i masni papir,
  • iskorištene papirnate i vlažne maramice
  • samoljepljive folije i naljepnice
  • fotografije, foto papir
  • ostaci od tapeta
  • papir s folijom ili plastikom

Staklo se dobiva iz mineralnih sirovina, silicijevog dioksida u vidu kvarcnog pijeska, natrijevog i kalcijevog karbonata. To su prirodne mineralne sirovine čija su nalazišta ograničena i skupa za istraživanje i eksploataciju. Staklo je materijal koji se može neograničeno i relativno jednostavo reciklirati pretaljivanjem.

Staklo se odvaja u zelene spremnike, a ponegdje postoji i praksa odvajanja ambalažnog stakla od ravnog stakla i drugih vrsta stakla, zbog njihovog različitog kemijskog sastava.
                   

U zelene spremnike za staklo odlaže se sav stakleni ambalažni otpad (sve vrste staklenki, boce za bezalkoholna i alkoholna pića, sokove, vodu, vino)

U kontejnere za staklo ne odlažu se keramika, porculan, žarulje i flourescentne cijevi kao niti ravno staklo, automobilnska stakla kao niti laboratorijsko staklo zbog različitog kemijskog sastava od ambalažnog stakla.
                   

Plastični i metalni otpad odvajamo u žute spremnike. Plastika je velik problem u okolišu jer je umjetni materijal koji je proizveo čovjek. Različite vrste plastike proizvode se od naftnih derivata. Volumen plastičnog otpada koji nastaje u kućanstvima je velik i skoro više oko 30% otpada iu kućanstvima odnosi se na plastični otpad. Recikliranjem plastike štede resursi i energija, sanjuje ovisnost o neobnovljivom izvoru energije nafti  te se manje onečišćuje zrak.

Zanimljivost

  • Za 1 kg PET-a (materijal iz kojeg su izrađene boce za napitke) treba utrošiti 1,9 kg nafte!
  • Plastična ambalaža se odvojeno skuplja u žutim spremnicima postavljenim na javnim površinama te u reciklažnim dvorištima. Prikupljaju se različiti tipovi plastike sa raznim oznakamanpr. PET, PE-HD, PE-LD, PP, PS, EPS, PVC.

                   

U žute spremnike treba odložiti sve vrste plastike:

  • Plastična ambalaža od sladoleda, jogurta, mlijeka, sira i drugih mliječnih proizvoda (namazi, pudinzi, slatkiši...)
  • Polietilenske vrećice, vrečice od slatkiša i povrća, grickalica, različite zaštitne folije, mjehurastu zaštitnu ambalažu.
  • Boce od jestivog ulja, octa, sirupa, slatkih napitaka, destilirane vode, sredstava za čišćenje i pranje, kozmetike
  • Pjenastu ambalažu od (tzv. stiropor) od koje su izrađeni podlošci za prehrambene proizvode, zaštitnu ambalažu za razne prehrambene proizvode od stiropora
  • Ostale proizvode od plastike: boce za osvježavajuće napitke, čepove, plastične tanjure, pribor za jelo, Tetra Pak ambalažu
  • Ovisno o tehničkim mogućnostima, plastika i sitni metal  sakupljaju se zajedno u žute kontejnere. 


U žute spremnike ne smije se odlagati

  • plastičnu ambalažu i limenke s ostacima od boja, lakova i motornih ulja,
  • plastičnu ambalažu i limenke s ostacima od kemikalija,
  • boce i limenke od zapaljivih i eksplozivnih tekućina,
  • boce i limenke pod tlakom (npr. propan/butan boce)

Ovakav tip ambalaže kao i lijekove treba tretirati kao opasni otpad.

Otpadni tekstil odlaže se u posebne spremnike ali može se vratiti i u dućane pojedinih trgovačkih lance ili ga možete donirati udrugama i zadrugama koje se bave oporabom tekstila, primjerice Humananova.

Modna industrija neprestano nameće nove trendove te se zbog toga odjevni predmeti često odbaciju i prije nego što je tekstil doista istrošen i neupotrebljiv kao odjevni predmet. U svijetu je tekstilna industrija razvijenu zemljama koje koriste jeftinu radnu snagu, kvaliteta materijala je loša, koriste se umjetni materijali a boje koje se koriste za bojanje tkanina pune su teških metala i spojeva koji zagađuju okoliš. Često uzrokuju i dermatološke probleme kod osjetljivih osoba. Zbog modnih trendova prosjećna kućanstva koriste odjevni predmet u prosjeku tri godine nakon ćega se odjeća odbacuje i tako se stvaraju ogromne količine otpada.

Odjevni predmeti od prirodnih materijala su skuplji i kvalitetniji ali takvi se predmeti proizvode sve rjeđe a jeftiniji su proizvedeni od umjetnih materijala kao što su poliesteri, najlon, rajon...Konzumeriznu pridonose i marketinški trikovi, neprestane promjene trendova i nametanje modnog ukusa, diktatura časopisa i televzijskih emisija. Umjetni materijali izrađeni su od naftnih derivata i potrebno im je vrlo dugo vrijeme da se razgrade. Uz to povećavaju potrošnju neobnovljivih izvora energije i ovisnost o nafti.
Odjevnim predmetima mogu biti potrebne stotine godina da se razgrade.

Procijenjeno je da godišnje po stanovniku nastaje između 8 i 10 kg otpadnog tekstila. Otpadni tekstil može biti ponovno uporabljen, materijalno iskoristiv ili termički iskoristiv. Skoro 70 % tekstilnog otpada završi u komunalnom mješovitom otpadu koji se odlaže na deponijama otpada, a svega oko 30 % je obuhvaćeno prikupljanjem odjeće.

Skupljanje, sortiranje i oporaba tekstila ima brojne korisne posljedice:

  • smanjenje proizvodnje tkanina, manja potrošnja resursa – od vode do električne energije
  • smanjenje onečišćenja vezano uz prijevoz i transport tkanina (obično iz manje razvijenih zemalja sa jeftinom radnom snagom)
  • smanjenje iskorištavanja ljudi i djece u svrhu proizvodnje tekstila i odjeće koja se skupo prodaje u bogatijim zemljama
  • smanjuje se količina otpada u okolišu i na deponijama te se tako ostvaruju uštede
  • promjenom potrošačkih navika ostvarujemo uštede u kućnom budžetu jer taj novacmožemo pametnije investirati
  • recikliranjem i oporabom tekstila razvijamo i kreativnost, pogotovo kod djece i mladih osmišljavanjem pranamjene starih traperica, majica...

Organski otpad ili »biootpad« je biološki razgradiv otpad koji potjeće iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda. U prirodi problem organskog otpada rješava se procesom kompostiranja, što je najprirodniji proces iskorištavanja otpadnog biljnog materijala, koji postaje hrana za nove biljke.

Najveća količina nastala u kućanstvu u Hrvatskoj otpada je biootpad. Biootpad su ostaci voća i povrća, kave i čajeva te svih drugih organskih namirnica, kao što su ljuske jaja, koji nastaju u kućanstvu prilikom pripreme hrane. U ukupnom udjelu komunalnog mješovitog otpada, udio biootpada u pojedinim općinama i gradovima iznosi i preko 40%.

U prirodi nema otpada. Priroda sve kompostira i reciklira.
Biootpad stvara i probleme na odlagalištima otpada zbog toga što stvara procjedne vode i opasan plin metan koji može dovesti do požara.

Kako smanjiti količinu biootpada u kućanstvu?

  • Prilikom nabave hrane vodite računa o trajnosti namirnica, planirajte obroke i nabavku namirnica.
  • Bacanje hrane je doslovce bacanje novaca. U Hrvatskoj se još uvijek baca previše hrane.
  • Uzgajajte vlastito voće i povrće.
  • Kupujte kod lokalnih domaćih proizvođača.Na taj način podupirete domaću proizvodnju.