Kompostiranje je prirodni proces razlaganja organskog otpada, ostataka biljaka koji se događa u prirodi i završna je faza životnog ciklusa većine biljaka. Kompost sadrži visoki udio humusa, obogaćuje tlo i idealan je za prihranu biljaka u vrtu, voćnjaku i cvjetnjaku. Umjesto umjetnih gnojiva koja onečišćuju tlo jer se obično koriste pretjerano, uz što ih i skupo plaćate, biljke možete prihranjivati kompostom, prirodnim i besplatnim gnojivom koji možete izraditi sami.

Najveća količina otpada u prosječnom kućanstvu otpada na organski, odnosno biootpad. Biootpad su ostatci voća i povrća, kave i čajeva te svih drugih organskih namirnica, kao što su ljuske jaja, koji nastaju u kućanstvu prilikom pripreme hrane. U ukupnom udjelu komunalnog mješovitog otpada, udio biootpada iznosi i preko 40%.

Sav taj otpad može se kompostirati i tako postati vrijedna hrana za biljke.

Kompostiranje se vrši postupno, te u kontroliranim uvjetima. Važnu ulogu u preradi biljnih tvari imaju mikroorganizmi koji razlažu organske otpad.

Kompost je besplatan i može se jednostavno napraviti u vrtu.

U prirodi nema otpada. Priroda sve kompostira i reciklira.

Biootpad stvara i probleme na odlagalištima otpada zbog toga što stvara procjedne vode i opasan plin metan koji može dovesti do požara a uz to je i stklenički plin koji doprinosi efektu staklenika i klimatskim promjenama.

• Trava, korovi koji nema sjemena, dijelovi biljaka koji se ne mogu iskoristiti;
• ostatci od povrća i voća;
• suho lišće (osim lišća od oraha) i granje, kora drveta, iglice četinara;
• uvelo cvijeće;
• piljevina, slama, sijeno, strugotine;
• talog čaja i kave;
• ljuske jajeta;